13. Kongres “Oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva”

Podijelite objavu:

13. Kongres s međunarodnim sudjelovanjem Oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva, Osijek-virtualno

Proizvodnja sjemena porasla za 25% u zadnje četiri godine

Proizvodnja hrane od strateške je važnosti za svaku zemlju, a dobar dio te proizvodnje kreće od sjemena i sadnog materijala. Nemila događanja u pandemiji izazvanoj koronavirusom dodatno su nas u to uvjerila, pa ohrabruje podatak da je domaća proizvodnja sjemena u zadnje četiri godine porasla za 25 posto

Kvalitetno i certificirano sjeme i sadni materijal temelj su profitabilne poljoprivredne proizvodnje, čulo se na 13. Kongresu s međunarodnim sudjelovanjem oplemenjivanja bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku koji se održao u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. S obzirom da su na snazi epidemiološke mjere u svrhu prevencije širenja koronavirusa, 13. po redu Kongres održao se virtualno, putem zoom platforme.

"Za razliku od vremena kada je Hrvatska ušla u EU i kada je sjemenarstvo u Hrvatskoj bilo na niskim granama, danas možemo biti zadovoljni stanjem u hrvatskom sjemenarstvu. Od 2017. godine količine certificiranog sjemena za tržište EU i trećih zemalja u stalnom su porastu. Certificiranje je sustav kvalitete koji osigurava sortnu pripadnost sjemena, čistoću sorte i kvalitetu propisanu za stavljanje na tržište. Ukupan rast je više od 20 posto Količinski, kada je riječ o soji, treća smo država u EU, u proizvodnji kukuruza smo na 10., a pšenice na 9. mjestu. Generalno gledano, u ukupnoj sjemenskoj proizvodnji među vodećim smo državama u EU. Danas imamo 62.856 tona certificiranog sjemena za tržište EU i 9.646 tona za tržište trećih zemalja. U zadnje četiri godine zabilježeno je povećanje certificiranih količina sjemena za gotovo 25 posto, a pozitivan trend rasta se nastavlja. Kad je riječ o cetificiranom sjemenu za treće zemlje prema OECD shemi za izvoz, od 2017. zabilježeno je povećanje za 124 posto”, kazao je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u Goran Jukić.

"Sjemenska proizvodnja je među proizvodnjama u Hrvatskoj koje u zadnjih nekoliko godina bilježe stalni rast. Na dobrom smo putu za konkurentniju domaću poljoprivrednu proizvodnju. Imamo razloga biti zadovoljni – domaći znanstvenici i stručnjaci u domaćim sjemenskim kućama kreiraju sjemena vrhunske kvalitete. Izvoz u treće zemlje povećan je za gotovo sto posto. Raste i broj sorata u priznavanju. Bez sjemenske proizvodnje nema konkurentne ratarske proizvodnje koja je i baza proizvodnje stočne hrane. Konkurentna poljoprivredna proizvodnja gradi se na snažnoj ratarskoj proizvodnji baziranoj na kvaliteti sjemena. U državama koje nemaju vlastitu proizvodnju sjemena, poljoprivrednici siju sjeme iz uvoza, slabije kvalitete. A bez sjemena vrhunske kvalitete nema ni poljoprivrednih proizvoda vrhunske kvalitete. Naši poljoprivrednici siju najkvalitetnije sjeme, u europskim i svjetskim razmjerima po prihvatljivim cijenama, a imamo i značajnu izvoznu orijentaciju. Za razliku od sjemenske proizvodnje, u rasadničarstvu imamo još puno posla kako bi ga digli na višu razinu. Rasadničarstvo je vezano uz probleme koji se prije svega odnose na proizvodnju voća. Onog trenutka kad budemo riješili izazove u voćarskoj proizvodnji i rasadničarska će proizvodnja sigurno krenuti naprijed. Posljednje proizvodne godine obilježile su elementarne nepogode, što se odrazilo i na potražnju sadnica, odnosno podizanje novih nasada“, pojasnio je dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Potpora Ministarstva poljoprivrede

Po riječima Tugomira Majdaka, glavnog tajnika Ministarstva poljoprivrede, nakon ulaska Hrvatske u EU, domaća proizvodnja sjemena pala je na 52 tisuće tona. O novom prijedlogu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti, Majdak je kazao da je glavni cilj uređenje proizvodnje i tržišta poljoprivrednog i reprodukcijskog materijala, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja vezana uz sjemeničarstvo i rasadničarstvo. “Cilj je uspostaviti bolju kontrolu nad proizvodnjom i uvozom poljoprivrednog reprodukcijskog materijala te se usmjeriti prema još boljoj kvaliteti tog materijala koje se nalazi na našem tržištu i poboljšati sustav priznavanja sorti. Kako bi mali poljoprivrednici imali mogućnost korištenja sjemena na vlastitom gospodarstvu uvodi se pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, koje će proći proces dorade kod dorađivača”, kazao je Majdak.

Najboljima priznanje „Zlatno sjeme“

„Zlatno sjeme“, priznanje koje dodjeljuje Hrvatsko agronomsko društvo ove godine dobio je Poljoprivredni Institut Osijek za soju sorte IKA te zagrebački BC Institut za hibrid kukuruza "Pajdaš", najzastupljeniji hibrid kukuruza u Hrvatskoj. U ukupnoj proizvodnji sjemena kukuruza prošle godine u Hrvatskoj hibrid Pajdaš imao je udio od 13 posto, a sorta soje Ika 21 posto.

„To je veliko priznanje, kako za program oplemenjivanja i sjemenarstva soje, tako i za samu instituciju. Stvarajući domaći sortiment svih važnih ratarskih kultura, Institut daje značajan doprinos unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Priznanje je motivacija za daljnji rad na ovom području. Tijekom zadnjih pet do šest godina proizvodnja soje u Hrvatskoj je udvostručena i prati europski trend proširenja te kulture koja je GMO free sa ciljem smanjenja ovisnosti o uvozu soje", kazala je dr.sc. Aleksandra Sudarić.

Kristijan Puškarić, direktor sektora sjemenarstva u Bc Institutu povodom dobivanja Priznanja izjavio je da je "Pajdaš" – hibrid kukuruza koji je već desetljeće zaslužan što zbog svoje kvalitete je najrašireniji hibrid na našem tržištu koji upravo tu svoju kvalitetu zrna potvrđuje u svim agroekološkim uvjetima zadržavajući standardnu stabilnost uroda što ju ostvaruje na poljima diljem Hrvatske. Stoga kako tvrdi Puškarić raduje uspjeh što ga je ostvario cijeli BC Institut sa svojom oplemnjivačkom bazom stručnjaka koja djeluju u njegovom okviru. Iz toga proizlazi da je znanje kojim raspolažu naši oplemenjivači na stvaranju vrhunskih hibrida potvrda da mi u Hrvatskoj možemo stvoriti konkurentni proizvod te ostvarivati vrhunske urode s domaćim kreacijama sjemena.

Kongres je organiziran u suradnji s brojim znanstvenim i stručnim institucijama, a pokrovitelji kongresa su i ove godine bili Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.

Ana ROGAČ

Foto: San KATAVA, Zlatko PAVOŠEVIĆ

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Podijelite objavu: