Interview: Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije

Podijelite objavu:

U razvoj poljoprivrede na području Vukovarsko-srijemske županije do sada je uloženo više od sedam milijuna kuna

Prošla, 2020. bila je, zbog pandemije, vrlo teška za gospodarstvo, kao i za cijeli sustav, što se nastavilo i u tekućoj godini. Zahvaljujući mjerama Vlade RH usmjerenim na gospodarstvo posljedice su ublažene u cijeloj zemlji, pa tako i u Vukovarsko srijemskoj županiji. Isto tako, na razini Županije činimo sve kako bi pomogli našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima udruženim u Agro-klaster. Cilj je osigurati nastavak proizvodnje i kvalitetan plasman proizvedenog, što se i ostvaruje. Sve što se proizvelo na gospodarstvima, putem Agro klastera je i prodano. Činimo sve kako bi se smanjio izvoz sirovine i uvoz gotovih proizvoda“, kazao je Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije.

Agrotehnološki centar u Cerni

Dobra suradnja znanosti i struke

Agro klaster surađuje s osječkim Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, njegovim stručnjacima i znanstvenicima. Takva suradnja omogućuje ono najvažnije – transfer znanja na polja. Zadatak proizvođača je proizvodnja proizvoda visoke kvalitete. Prošle godine glavnina proizvedenog na obiteljskim gospodarsvima plasirana je u bolnice, škole i druge institucije. Dio proizvoda naših OPG-ova distribuiran je stradalima u potresu u Zagrebu, a i za stradale stanovnike u potresu na području Sisačko-moslavačke županije. Ciljevi su ostvareni – domaća proizvodnja je opstala, proizvodi su plasirani na domaće tržište, što je neminovno smanjilo uvoz. Za brži i uspješniji razvoj poljoprivrede uspješno se koriste i sredstva europskih fondova, kao što su iskorištena za izgradnju hladnjače u Cerni. Generalno, Vukovarsko srijemska županija do sada je u razvoj poljoprivrede na području Županije uložila više od sedam milijuna kuna.

Stimulativne mjere za ostanak mladih ljudi

Kako bi mladi ljudi ostali, Županija pomaže u izgradnji kuća – oni koji se odluče za ostanak u selu ostvaruju pravo na subvenciju u iznosu od 35 tisuća kuna, a oni u gradu 25 tisuća kuna. U planu je osiguranje sredstava i za kupovinu zemljišta, kako bi se povećala plastenička i staklenička proizvodnja, prije svega povrća i voća.

Srednje poljoprivredne škole u Vinkovcima i Iloku su škole inovacija. Nakon završetka školovanja mladi ljudi su osposobljeni za poljoprivrednu proizvodnju i samostalno vođenje gospodarstva. Nedavno otvorena prodavaonica domaćih proizvoda u Zagrebu također osigurava kvalitetan plasman proizvedenog. Nakon što se popravi željeznička pruga od Vinkovaca prema Zagrebu, transport će biti jeftiniji, što će se odraziti na cijene krajnjih proizvoda. Uz pomoć sredstava europskih fondova gradi se transportno logistički centar nedaleko Vinkovaca gdje će se prikupljati sva roba namijenjena transportu (ne samo poljoprivredni, već i svi drugi proizvodi).

Drvno-tehnološki centar Slavonski hrast u Gradištu

O drvno-tehbološkom centru u Gradištu župan Galić kaže: “Radi se o jednom od strateških županijskih projekata koji se gradi u općini Gradište uz pomoć sredstava europskih fondova. Inicijator projekta je Drvni klaster Slavonski hrast, nositelj Vukovarsko-srijemska županija, a projekt provodi tvrtka Centar kompetencija d.o.o. Vinkovci. Vrijednost projekta je 25 milijuna kuna, a završetak je planiran u travnju ove godine. “Centar će doprinijeti razvoju drvne industrije i omogućiti i dodatna zapošljavanja.” Korisnici Centra koji će surađivati sa zagrebačkim Šumarskim fakultetom bit će poduzetnici s područja županije. Centar će imati napredne 3D tehnologije za razvoj novih proizvoda, moderne strojeve za pripremu i obradu drva, sušionice, kotlovnicu na biomasu i drugo. “Cilj je smanjiti izvoz sirovine, otvoriti nova radna mjesta i povećati izvoz finalnih proizvoda. Nitko ne može uspješnije upravljati našim potencijalima do nas samih”, ustvrdio je Galić. Kako bi se povećala kvaliteta sirovine, drveta i njegovo brže dozrijevanje, u planu je navodnjavanje šuma. Po Galićevim riječima, to bi na godišnjoj razini značilo veći prihod za oko 100 milijuna kuna.

Početak-kanala-Sava-Dunav

Kanal Dunav Sava

Što se tiče višenamjenskog kanala Dunav-Sava, moram istaknuti kako je  višenamjenski kanal Dunav – Sava strateški projekt Republike Hrvatske. Sve potrebne studije i istraživanja za izradu kanala su napravljena. Kanal je od velikog značenja za razvoj poljoprivrede, odvodnje, navodnjavanja, vodnog gospodarstva, obrane od poplave, riječnog i kombiniranog prometa,  a samim time izuzetno je važan za razvoj Vukovara, i cijelog našeg kraja.

Studije i istraživanja govore koliko je važan projekt kanal Dunav – Sava jer izgradnja tog kanala bila bi prvi kvalitetan korak u stvaranju prometnog koridora Podunavlje – Jadran, koji bi uz plovnu magistralu Europe (Rajna – Majna – Dunav) bio najpovoljniji kombinirani put od Jadrana do srednje Europe, kao i veza Hrvatske rijekom Dunavom do crnomorskih luka, čime bi značajno ojačala strateška pozicija Luke Vukovar.

Europska unija je prepoznala strateški projekt regulacije rijeke Save i kanal Dunav-Sava. Ako tome dodamo i željezničke putove, kao što je žurna realizacija projekta pruge Vinkovci-Zagreb, te završetak projekta modernizacije pruge  Vukovar-Vinkovci i druge važne projekte, onda smo mi za takav intermodalni prijevoz, koji je najjeftiniji i konkurentan odnosno daje mogućnosti ulaganja.

U okviru donošenja Nacionalnog plana navodnjavanja, kao dio projekta kanala Dunav – Sava, dovršen je melioracijski kanal Biđ-Bosut, za potrebe navodnjavanja oko 8.500 ha poljoprivrednih površina. Rijeka Dunav ima veliku stratešku važnost, imamo ogromne šanse a kanal se može  financirati iz europskih fondova i to trebamo maksimalno iskoristiti.

Veliki turistički potencijali

U razvoj kontinentalnog turizma ulažu se veliki napori. Kako bi bili uspješniji, udružilo se pet slavonskih županija u svrhu zajedničkog nastupa - Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija. “Uspostavila se suradnja sa županijama na jugu Hrvatske, primjerice s Dubrovačko-neretvanskom županijom iz koje su, putem tamošnjih agencija dolazili gosti u Slavoniju. Imamo velike potencijale za razvoj turizma i bogatu kulturnu baštinu. Najveća prepreka trenutno je nedostatak smještajnih kapaciteta. Pored toga, posljedice pandemije koronavirusa su velike, na cijelo gospodarstvo, pa tako i na turizam”, ustvrdio je Galić.

Realizacija navedenih projekata omogućava da život na području Vukovarsko-srijemske županije bilježi stalan pozitivan rast pa u tom kontekstu župan Galić ističe kako su pred njima brojni projekti koji će mladim naraštajima pružiti bolju kvalitetu života.

Ana ROGAČ

Foto: San KATAVA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Podijelite objavu: