15. Savjetovanje hrvatskih voćara održano u virtualnom obliku

Podijelite objavu:

Bez razvijene infrastrukture nema razvoja voćarstva

 

dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a te Predsjednik organizacijskog odbora 15. Savjetovanja hrvatskih voćara
dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a te Predsjednik organizacijskog odbora 15. Savjetovanja hrvatskih voćara

15. po redu Savjetovanje hrvatskih voćara na temu „Povećanje proizvodnih kapaciteta u voćarstvu“, u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatske voćarske zajednice održano je virtuano

Broj hektara pod voćnjacima godinama je isti, a proizvedenog voća sve je manje. Krajnje je vrijeme za investicijska ulaganja u modernizaciju domaće voćarske proizvodnje i operativnih programa, složili su se sudionici Savjetovanja.

Plenarna izlaganja “Program podizanja kvalitete matičnih nasada agruma, jezgričavih i koštićavih vrsta u Republici Hrvatskoj za razoblje od 2016. do 2019. godine, “Pregled voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj” i Organizacija mreže hladnjača sa ciljem povećanja proizvodnih kapaciteta u voćarstvu” otvorila su ovogodišnje, 15., po redu, a prvo virtualno Znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara. U sekciji tehnologija i prerada govorilo se o suvremenom uzgoju američke borovnice, proizvodnji šljiva, proizvodnji i perspektivi uzgoja lijeske, mogućnostima podizanja novih maslinika, enegetskom potencijalu i značaju korištenja biomase iz voćarske proizvodnji te stanju i perspektivi uzgoja jagodastog voća u Hrvatskoj. Govorilo se i o visoko prinosnim sortama maslina za plantažni uzgoj, utjecaju vremenu uzimanja reznica i dr.

Izgradnja hladnjača kao poticaj razvitka voćarstva

“Drago mi je da smo, unatoč svim izazovima vezanim uz pandemiju uspjeli organizirati Savjetovanje hrvatskih voćara, ove godine jednodnevno i virtualno. Izlaganja su, kao i cijelo Savjetovanje koncipirani u skladu s temom - ‘Povećanje proizvodnih kapaciteta u voćarstvu’. Puno toga je pred nama, nastojimo naći odgovore na izazove s kojima se susreću voćari, kvalitetno reagirati na promjene tržištu, usvajati nove, suvremene tehnologije, proizvodnju prilagođavati klimatskim projemenama i dr. Ne možemo biti zadovoljni sa samodostatnošću proizvodnje voća u Hrvatskoj. Kao što je poznato, imamo samo dvije voćne vrste koje su na granici samodostatnosti. Cilj je podizanje proizvodnih kapaciteta i drugih voćnih vrsta. Želimo našim voćarima biti podrška u novim tehnologijama, kako bi bili što konkrentniji na tržištu. Sve to nije moguće bez znanja, bez tehnologije, povećanja proizvodnje, bez smanjivanja troškova”, kazao je dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a. Po Dugalićevim riječima, u HAPIH-u su izradili prijedlog izgradnje mreže hladnjača. Bez infrastrukture koja treba biti pozicionirana kao i u drugim razvijenim voćarskim zemljama, u mjestima proizvodnje, domaći voćari ne mogu biti konkurentni. “Naš voćar ne može prodavati voće u voćnjaku, voće se mora distribuirati prema skladištima i distributivnim centrima gdje će se pripremiti i spakirati na, trgovačkim lancima, odgovarajući način. Cilj je da na policama trgovačkih centara bude što više domaćeg voća. Teško je razgovarati o razvoju voćarstva bez razvijene infrastrukture, bez mogućnosti skladištenja i konfekcioniranja voća. Kroz takve infrastrukturne projekte objedinjavat će se voćari, a samim timi i standardizirati njihova tehnologija proizvodnje. Bit će to i snažniji poticaj ruralnom razvoju, a otvaraju se i druge mogućnosti koji cijeli voćarski sektor čini konkurentnijim”, kazao je Dugalić.

Isti broj hektara pod voćnjacima, voća sve manje

Zabrinutost trenutnom situacijom u hrvatskom voćarstvu i nužnost što bržih i kvalitetnijih rješenja iznio je i Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.  “Zbog trenutne situacije i važećih epidemioloških mjera zbog koronavirusa, ove godine nije bilo moguće organizirati Savjetovanje kao prethodnih godina. No, nismo željeli propustiti mogućnost rasprava, pa smo Savjetovanje održati virtualno. Naime, problemi u hrvatskom voćarstvu toliko su veliki da je svaka rasprava na temu voćarstva, posebno ona koja teži pronalasku rješenja za unapređenje hrvatskog voćarstva itekako dobrodošla. Svima nama poznati su podaci o stanju voćarstva u Hrvatskoj o čemu će biti govora u izlaganjima tijekom Savjetovanja. Većina podataka nije lijepa za čuti, a kamoli vidjeti stvarno stanje na terenu. Još veću zabrinutost trebamo imati kod sagledavanja trendova u proizvodnji voća. U voćarsku proizvodnju ulažu se značajna sredstva preko raznih vidova potpora i pomoći, a tu su i bespovratne participacije u investicijama, no značajnijeg povećanja proizvodnje nema. Nažalost, realnost je da se na gotovo istim površinama evidentiranim kao voćnjaci iz godine u godinu proizvodi sve manje voća. Posljedica je to sveobuhvatnih okolnosti kojih su svjesni svi sudionici u voćarskoj proizvodnji. Valja utvrditi okolnosti koje su dovele do toga, da sve više trošimo, a sve manje proizvodimo, a onda aktivnosti s kojima će se promijeniti dosadašnji, negativni smjer”, kazao je pozdravljajući sudionike Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Objektivne okolnosti na koje je navela pandemija koronavirusa i moguće probleme u samodostatnosti hrane uopće pokazuju potrebu donošenja sustavnih mjera u svrhu povećanja proizvodnje. Doneseni su i definirani strateški planovi, voćarima su na raspolaganju značajna financijska sredstva. Regionalizacija proizvodnje treba biti strateška, stručna podloga za ozbiljnu, tržišnu proizvodnju voća. “Krajnje je vrijeme za provođenje mjera investicijskih ulaganja za modernizaciju voćarske proizvodnje kroz nekoliko brzih faza. Treba institucionalno forsirati aktivnosti udruženja voćara i konačno provođenje operativnih programa”, istaknuo je Markota.

Financijski program za voćarstvo

Nakon pozdravnih riječi, sudionicima skupa obratila se i ministrica poljoprivrede, Marija Vučković. „Najvažniji element Akcijskog plana jačanja tržišnih kapaciteta do 2023. su budući skladišno distribucijski centri koji će omogućiti siguran i konkurentan put proizvedenog voća do potrošača. Mnogima, čini se, nije bilo jasno da su sve alokacije iz Programa ruralnog razvoja u 2019. iz kojih bi se takvo što moglo financirati potrošene i govorene na razini od oko 103 posto. Isto tako, financiranje ove infrastrukture svakako je bilo planirano budućim nacionalnim strateškim planom. Nastavljamo s izradom akcijskog plana. Projekt izgradnje infrastrukture, kao vrlo važnog elementa koji je kandidiran u programu za oporavak, a dio toga rješavat će se i kroz višegodišnji financijski okvir koji se odnosi na financijska sredstva, odnosno dosadašnji Program ruralnog razvoja. Pred svima nama je veliki izazov – učinkovito korištenje takve infrastrukture. Ministarstvo poljoprivrede inzistirat će na učinkovitom korištenju i isplativosti infrastrukture. Programi potpora vezani su najviše za dvije po udjelu najznačajnije voćarske kulture u Hrvatskoj. Dobili smo nekoliko opravdanih primjedbi – od primjedbi vezano uz druge voćarske kulture, do učinkovitosti ovakvih potpora”, kazala je Vučković.

Po riječima ministrice Vučković, do kraja godine objavit će se investicijski natječaj fokusiran na nove trajne nasade i/ili na rekonstrukciju postojećih, s utvrđenom donjom granicom površina.  “Mijenjamo i proizvodno vezana plaćanja u kojem pokušavamo povezati potpore za voće i povrće s prinosim, a na tržišne poremećaje reagirat ćemo sa svim raspoloživim sredstvima”, kazala je Vučković dodavši kako će ove godine zaživjeti i Operativni program kroz koji će se financirati proizvođačke organizacije.

Organizatori Savjetovanja su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Hrvatska voćarska zajednica a suorganizatori Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Sveučilište u Splitu Sveučilište u Dubrovniku Poljoprivredni institut Osijek Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Institut za poljoprivredu i turizam Poreč Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja Zagrebačka udruga voćara.Pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske.

Ana ROGAČ

Foto: San KATAVA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Podijelite objavu: