Dvadeset milijuna kuna za štete na šaranskim ribnjacima

Ministarstvo poljoprivrede je izradilo prijedlog Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima, a na temelju kojega je previđeno u 2019. godini dodijeliti bespovratna novčana sredstva za štete i izgubljenu dobit počinjenu od raznih vrsta ptica i drugih životinja na šaranskim ribnjacima.

Za prijedlog Pravilnika se trenutno provodi e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te se donošenje i objava predviđa po završetku tog postupka.

Uzgajivačima je za 2019. godinu na raspolaganju ukupno 20 milijuna kuna iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a potpora se dodjeljuje uzimajući u obzir proizvodnu površinu i prinos pojedinih šaranskih ribnjaka, uz uvjet minimalne ostvarene proizvodnje svih vrsta i uzgojnih kategorija te se uvećava za ribnjake na strogo zaštićenim područjima.

Šaranski ribnjaci su umjetna, poluprirodna staništa namijenjena prvenstveno proizvodnji slatkovodnih vrsta slatkovodne ribe, gdje je način proizvodnje ribe organiziran kao poluintenzivna proizvodnja uz dodatnu hranidbu žitaricama i krmnim smjesama. U Republici Hrvatskoj danas je aktivno 17 velikih poluintenzivnih šaranskih ribnjaka u ukupnoj površini od oko 14.088 ha, a grupirani su u nekoliko prostornih cjelina koje zajedno čine prostranu mrežu močvarnih lokaliteta.

Tijekom vremena šaranski ribnjaci su se pretvorili u vrijedne poluprirodne ekosustave s pogodnim staništima za brojne močvarne vrste, naročito za ptice močvarice. One se tu gnijezde, a tijekom proljeća i jeseni na ribnjacima se zadržavaju velika jata selica iz sjevernijih dijelova Europe.

Visoka koncentracija ribe te povećana biološka produkcija u šaranskim ribnjacima predstavlja bogatu prehrambenu osnovu za močvarne vrste, a bujna vegetacija prikladna je kao zaklon ili ptičje gnijezdilište. Značajan broj vrsta šaranskih ribnjaka ugrožen je na nacionalnoj, europskoj ili čak globalnoj razini te zaštićen temeljem nacionalnoga Zakona o zaštiti prirode, EU direktiva i međunarodnih konvencija.

Sukladno svemu navedenome razvidno je da su ribnjaci vrlo važna staništa za mnogobrojne vrste biljnog i životinjskog svijeta te da uzgajivači slatkovodne ribe trpe velike štete nastale zbog takvih ograničenja u proizvodnji koje značajno utječu na rentabilnost u proizvodnji pojedinih ribnjaka. Na sektorskoj razini utjecaj navedenih šteta vidljiv je u smanjenju proizvodnje i broja zaposlenih te napuštanju proizvodnih površina čime se gubi i njihova uloga u ekološkom aspektu.

Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je problem kojega uzgajivači na šaranskim ribnjacima imaju te je osiguralo u Državnom proračunu financijska sredstva u okviru državne potpore , a koja se dodjeljuju u okviru programa potpore kojeg je, kao prvog takvog tipa, namijenjenog sektoru ribarstva, Republika Hrvatska prijavila Europskoj komisiji i kojeg je Europska komisija ocijenila i odobrila prema posebnim pravilima koja se primjenjuju u okviru državnih potpora. Odobrenjem ove potpore Europska komisija je, kao i Republika Hrvatska, prepoznala nužnost isplate određenih financijskih sredstava kako bi se pomoglo uzgajivačima slatkovodne ribe, a s time očuvala i vrlo važna biološka staništa, posebno za zaštićene vrste koje u velikom broju, stalno ili povremeno, obitavaju na ribnjacima.