SMARTER PREDSTAVIO ANALIZU HRVATSKE POLJOPRIVREDE 8 GODINA OD ULASKA U EU

Podijelite objavu:

U poljoprivredu je otišlo 33 milijarde kuna, a proizvodnja i dalje manja nego prije ulaska u EU

Povodom 8 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji konzultantska tvrtka SMARTER u Zagrebu je novinarima predstavila analizu ostvarenih rezultata u našoj poljoprivredi, o čemu vam donosimo glavne rezultate analize, a više možete čitati u tiskanom izdanju revije Nova Zemlja.

Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama, RH, od ulaska u EU do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je u 2012. godini iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska RH u EU. Zaključak je to stručnjaka SMARTER-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koja je izradila  analizu utjecaja koji je ulazak u EU imao na hrvatsku poljoprivredu.

„Poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko 5 milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje“, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica SMARTER-a.

Objasnila je kako je tek u 2015. godini zaustavljen pad i vrijednost polagano raste /stagnira, a od 2018. godine rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU. Prošle godine, u godini pandemije COVID-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna.

Količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna/ odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013. godini,  na gotovo 6,8 milijardi kuna/ oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini.

Za izravna plaćanja se ukupno do sada u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eura, a očekuje se  još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura (kroz isplatu N +3 godine). Tu su i posebni nacionalni programi - CMO programi (vino, pčela i drugo) – za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura / 33 milijardi kuna od 2013. do 2020. godine.

„Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je  jedino u ratarskoj proizvodnji, koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja, nije predmet interesa - kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno,  kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom (izmjena kultura, proteinski usjevi, NON-GMO,  infrastruktura,  skladišta, silosi, financiranje, instrumenti plaćanja).  Moramo rezultate ratarstva  adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće „zelene“ zahtjeve, upozorava  Blažić.

Vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17%.

U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG sudjeluju sa 3,19 milijardi ili 40%, a  4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60%. Ipak, kod navedenih treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.

U SMARTER-u ističu kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena. Udio proizvodnje žitarice je pao, ali snažno raste udio proizvodnje industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja. Udio proizvodnje mlijeka je značajno pao, ali je narastao kod proizvodnje svinja, goveda i peradi. Raste udio proizvodnje povrća, a značajno pada kod proizvodnje voća. Pad je zabilježen i kod  proizvodnje vina, a raste udio proizvodnje maslinova ulja.

Izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini rastao je za 8%, dok je uvoz bio manji za 6% u odnosu na 2019. godinu. Pokazatelje u vanjskotrgovinskoj razmijeni treba gledati i kroz aspekt otežanog međunarodnog protoka robe početkom godine, te smanjenje potražnje (domaće, a posebice turističke) –  što je sve utjecalo na smanjenje uvoza, ističu u SMARTER-u.

 „Struktura vanjskotrgovinske razmjene RH pokazuje da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i  ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77% suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit - najveći je deficit u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita“, objasnila je Blažić.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Podijelite objavu: