Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo

Zadrugarstvu i zadrugama treba poticajniji državni okvir

Eventualnim pripajanjem Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Ministarstvu gospodarstva, poduzetništav i obrta, zadrugarstvo i zadruge će, smatra Tomislav Klarić – Kukuz, ravnatelj Centra, izgubiti preostalu mrvicu samostalnosti i priliku za razvoj i jačanje srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj.

U kolovozu je je najavljeno kako Vlada planira smanjiti državnu upravu. Cilj je, kako su kazali, racionalizacija agencija, zavoda i tvrtki u državnom vlasništvu, ukupno njih 54. Ministar Tolušić najavio je ukidanje, odnosno pripojenje nekih od njih drugim agencijama ili nadležnom ministarstvu. Vlada tvrdi da će se najavljenom reformom povećati učinkovitost državne i javne uprave, smanjiti broj tijela u sustavu i administrativni aparat u cijelosti, uz uštede za državni proračun. Radi se o, kako je najavljeno, prvoj fazi racionalizacije, a nakon uspješno provedenog postupka uslijeditit će daljnja racionalizacija administrativnog sustava. Prema nekim informacijama Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo trebao bi biti pripojen Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. O učincimaa eventualnog pripojenja i koristima najavljene racionalizacije razgovarali smo s ravnateljem Centra, Tomislavom Klarićem Kukuzom, mag.oec., MBA.

Nova Zemlja:Smatrate li da će najavljena racionalizacija biti korisna? Hoće li se, po vašem mišljenju i na koji način ostvariti uštede?

Klarić - Kukuz: „U svakom slučaju mora se pozdraviti pokušaj racionalizacije , ali i kritizirati loši pokušaj racionalizacije. Ovdje se postavlja pitanje što je na stvari. Ako se i možemo složiti kako bi neke od navedenih subjekata trebali ukinuti prvenstveno zato jer su i osnovani bez nekog pretjeranog razloga, nikako ne možemo pozdraviti ovakav način grupnog ukidanja niza agencije, institucija itd., bez jasnih ili uopće bilo kakvih kriterija. A čini se da se upravo to radi. Iz našeg konkretnog slučaja možemo reći kako neće biti nikakvih značajnih ušteda niti će se povećati učinkovitost, koja će se zapravo jako smanjiti, a dobrim dijelom dio poslova i podrške koje su pružale pojedine institucije neće uopće biti moguće pružati onim korisnicima kojima to treba. Značajnih ušteda neće biti jer će se zaposlenici koji čine veliku većinu troška postojećih sustava prebaciti na stavke troška drugih sustava. U tom troškovnom smislu radi se o prelijevanju iz jednog sustava u drugi, a u onom operativnom dijelu radi se o centralizaciji i urušavanju sustava te gubitku neovisnosti u djelovanju, a time i nemogućnosti obavljanja nužnih zadaća na kvalitetan način.“

Nova Zemlja:Što će to značiti, po vašem mišljenju za korisnike usluga pojedinih zavoda, agencija, centara? Hoće li se gubljenjem određene autonomije svi proscesi koji su ionako spori, tuže se korisnici, postati još sporiji?

Klarić - Kukuz: „Dakle, po svoj prilici će se postojeći sustavi koji se ukidaju biti utopljeni u veće sustave te će naprosto prestati obavljati svoju dosadašnju funkciju. Raznovrsni kadrovi koji su se razvijali u određenim područjima niz godina biti će iskorišteni za obavljanje zadaća u novim sustavima. Time će doći do bujanja postojeće administracije u sustavima kojima se pripajaju te će nestati jasne strukture odgovornosti, a time će se povećati nered u sustavu. Motivi koji prevladavaju su politička kontrola i centralizacija koja će voditi u sve lošiji administrativni aparat.“

Nova Zemlja:Što to znači kada se radi o Centru za zadružno poduzetništvo?  Na koji način će se to odraziti na zadruge i zadrugare?

Klarić – Kukuz: „Pripajanje Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta u stvari znači priznanje pogrešnih politika prema zadrugarstvu u zadnjih 20 godina. Nakon što se osnivao pa gasio politički kontrolirani  Hrvatski savez zadruga, a sada se gasi i tek osnovani Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, vraćamo se na početak priče kada smo imali ministarstvo zaduženo za zadruge i jake saveze zadruga koji su bili dobrovoljni i s legitimitetom članstva. Država je u međuvremenu raznim zakonima spriječila razvoj tih saveza i zadrugarstva, a sada želi ukinuti i ono malo sustavne podrške što je ostalo. U konačnici, zadruge će nakon ovog poteza biti prepuštene same sebi te će morati pronaći unutar sebe novi motiv za stvaranje jačih saveza, a možda jednog dana i dobrovoljni nacionalni. Pitanje je hoće li to biti moguće, a još veće je pitanje zašto nas politika prepušta sudbini svojevrsnog „ruskog ruleta budućnosti.“

Nova Zemlja:Da li se tražilo mišljenje Centra, da li su analizirani dosadašnji poslovni rezultati rada Centra?

Klarić – Kukuz: „Nažalost, odluku o ukidanju saznali smo iz medija. Što je paradoksalno jer smo zadnjih godinu dana zajedno s Ministarstvom radili na prijedlogu novog zakona o zadrugama. Također smo u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu izradili i studiju u kojoj smo analizirali stanje u zadrugarstvu. Studija je pokazalo kako je stanje katastrofalno i kako je institucionalni oblik podrške zadrugarstvu neophodan ako želimo, a morali bi, oporaviti taj vrlo važni segment našeg gospodarstva.“

Nova Zemlja:„Zadrugarstvo je jedan od najstarijih i najmoćnijih modela udruživanja, što pokazuju zadruge u mnogim europskim državama. Iz kojih razloga ne može snažnije zaživjeti u Hrvatskoj? Što je najveći problem? Što treba i tko učiniti kako bi se zadrugarstvo u Hrvatskoj unaprijedilo?

Klarić – Kukuz: „Zadrugarstvo je platforma za poduzetničko djelovanje i za mobilizaciju i onih najmanjih resursa koje neka zajednica ili prostor imaju. U gospodarskim sustavima u kojima nemate zadrugarstvo pojavljuju se brojne negativne pojave u smislu nemogućnosti optimizacije mikro i makro gospodarskih sustava. Posebno je to važno u primarnim gospodarskim djelatnostima gdje se danas u Republici Hrvatskoj događa to da je zemlja napuštena, ljudi odlaze i postajemo država jeftine radne snage. U drugim zemljama se zadrugarstvo njeguje i ono je od strateškog interesa, ono čuva prostor i razvija sve moguće resurse koje jedan narod ima na raspolaganju. Zadrugarstvo u najrazvijenijim demokracijama svijeta je jako uspješno. Zadruge djeluju unutar gospodarstva zajedno s drugim poduzetnicima i pomažu da svi zajedno budu uspješniji. U uspješnim zemljama država je stvorila poticajne okvire za zadrugarstvo, a u Hrvatskoj je okvir nepoticajan i „neprijateljski“. Svi zajedno to moramo promijeniti.“

Nova Zemlja:Što žele i trebaju zadrugari?

Klarić – Kukuz: „Zadrugari žele isto što i svi drugi poduzetnici, da im država ne baca klipove pod noge i da imaju jednaku poziciju na tržištu. Osigurajmo slobodnu tržišnu utakmicu, osigurajmo gospodarstvo u kojoj nema privilegiranih i u kojoj smo svi jednaki pred slovom zakona, osigurajmo tretman zadrugama kakav imaju zadruge u razvijenim zemljama Europske unije i imat ćete jako zadrugarstvo, zadovoljne zadrugare i puno uspješnije gospodarstvo. Ne tražimo puno, zar ne?“

Razgovarala: Ana ROGAČ

Foto: Ana ROGAČ

Značajnih ušteda neće biti jer će se zaposlenici koji čine veliku većinu troška postojećih sustava prebaciti na stavke troška drugih sustava. U tom troškovnom smislu radi se o prelijevanju iz jednog sustava u drugi, a u onom operativnom dijelu radi se o  centralizaciji i urušavanju sustava te gubitku neovisnosti u djelovanju, a time i nemogućnosti obavljanja nužnih zadaća na kvalitetan način.
Motivi koji prevladavaju su politička kontrola i centralizacija koja će voditi u sve lošiji administrativni aparat.

Pripajanje Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta u stvari znači priznanje pogrešnih politika prema zadrugarstvu u zadnjih 20 godina.