Najboljim proizvođačima dodijeljena priznanja Zlatna repa

Podijelite objavu:

Zlatna repa 2022

Proizvođači šećerne repe, kooperanti industrije šećera te poslovni partneri okupili su se u Čepinu na ovogodišnjoj jubilarnoj 20. svečanosti dodjele Zlatne repe najuspješnijim proizvođačima za 2021 godinu

Dobitnici Zlatne repe u kategoriji iznad 1000 ha

Priznanja Zlatna repa dobili su proizvođači šećerne repe koji su ostvarili najveće prinose slatkog korijena po hektaru i najbolje digestije u proizvodnoj 2021. godini. Prošlogodišnja proizvodnja šećerne repe uistinu se može okarakterizirati kao uspješna i za mnoge proizvođače rekordna. Šećerna repa kao industrijska kultura zahtjeva dosta znanja i iskustava pa s time i sama proizvodnja nameće kontinuiranu edukaciju u cilju održivosti i profitabilnosti proizvodnje. Stoga je i protekle godine nastavljena tradicionalna suradnja stručnog tima šećerane sa proizvođačima kako bi svojim saznanjima pomogli proizvođačima u cilju ostvarivanja što viših prinosa.

Dobitnici Zlatne repe u kategoriji od 500 do 1000 ha

Od prošlogodišnjih 11.500 ha proizvedeno 135.000 t šećera

Početak proizvodne 2021. godine obilježile su povoljne vremenske prilike. Optimalne temperature zraka i tla početkom ožujka omogućile su rani početak sjetve. Ukupna sjetva je uz kraći zastoj, zbog pojave manje količine oborina, obavljena u optimalnim agrotehničkim rokovima. Sveukupno je posijano oko 11.500 ha šećerne repe, od toga u RH oko 10.100 ha. U prvom dijelu vegetacije zabilježena je mjestimična ugroza od mraza, što je na nekim područjima, ovisno o razvojnoj fazi usjeva šećerne repe, obilježjima terena, te intenzitetu spomenutih vremenskih prilika, izazvalo manja oštećenja na usjevu. U drugom, agro-klimatski povoljnom vegetacijskom razdoblju, uspješno i pravodobno su provedene sve potrebne agrotehničke mjere radi pripreme usjeva za treći dio vegetacije koji je ujedno tehnološki najzahtjevniji u proizvodnji šećerne repe.

Početak navedenog razdoblja obilježen je iznadprosječno niskim temperaturama zraka i učestalim oborinama. U daljnjem nastavku vegetacije izostanak oborina tijekom ljetnih mjeseci uzrokovao je na cijelom proizvodnom području pojavu umjerene do ekstremne suše, što je dovelo do djelomičnog usporavanja rasta i razvoja šećerne repe.

Obzirom da uslijed takvih klimatskih uvjeta dolazi do smanjenog pritiska najznačajnije bolesti lista šećerne repe (Cercospora beticola) strategija suzbijanja je prilagođena rezultatima monitoringa, te je na većini proizvodnog područja zaštita usjeva obavljena pravodobno i uspješno.

Dobitnici Zlatne repe u kategoriji od 100 do 500 ha

Ostvaren prosječni prinos korijena od 70 t/ha i sadržaj šećera 17

U nastavku vegetacije, zahvaljujući učestaloj pojavi oborina u jesenskom razdoblju, šećerna repa je nastavila sa nesmetanim rastom i razvojem, te je uspjela prevladati negativni utjecaj ljetne suše i u konačnici je ostvaren prosječni prinos korijena od 70 t/ha i sadržaj šećera 17.

Ovi izvrsni rezultati potvrđuju stručnost i profesionalnst proizvođača jer smo svjedoci da je u dvije proizvodne godine zaredom u Hrvatskoj postignut prosječan prinos šećerne repe i šećera koji je viši ili jednak europskom prosjeku. U 2021. godini ukupno je prerađeno nešto manje od 800.000 tona čiste šećerne repe.

Za 2022 ugovoreno 10.000 ha pod šećernom repom

Da bi i ove godine rezultati proizvodnje bili vrhunski naglašeno je da će stručni tim HIŠ i ove godine biti uz proizvođače od početka do kraja proizvodnog procesa, kako bi ujedinjenim snagama pravodobno i na adekvatan način proveli sve potrebne radnje i agrotehničke mjere s ciljem postizanja što boljeg rezultata u proizvodnji „kraljice ratarskih kultura“.

Željko Zadro

Hrvatska industrija šećera vjeruje u ponovan rast proizvodnje šećerne repe

Prisutnim gostima obratio se predsjednik uprave Hrvatske industrije šećera g. Željko Zadro koji je na početku zahvalio svim proizvođačima na trudu i aktivnostima u cilju održanja i ponovnog povećanja površina pod šećernom repom.

"U 2021. godini prerađeno je približno 800.000 tona šećerne repe. Ove godine ugovorena je proizvodnja na nešto više od 10.000 hektara, od toga 9.000 h na hrvatskim oranicama i tisuću u Mađarskoj što je pad od deset posto u odnosu prema prošloj godini. Demotivirajući razlog veće proizvodnje šećerne repe svakako je u cijenama ostalih ratarskih kultura koje su drastično narasle no i to se rješava sustavom poticaja koji podržava ovu proizvodnju," rekao je Zadro te se zahvalio Tugomiru Majdaku iz Ministarstva poljoprivrede koje takovim mjerma direktno pomaže sveukupnoj proizvodnji repe te industriji šećera. Zadro je naglasio i problem koji je dodatno opteretilo šećeranu, a to je porast cijena energenata prošle godine koji je prouzročio dodatni trošak od 120 milijuna kuna. Referirajući se na aktualnu situaciju s plinom Zadro je kazao kako je: šećerana u Županji, neovisna o dinamici isporuke plina iz Rusije, jer može funkcionirati i na mazut."

Dobitnici Zlatne repe u kategoriji od 50 do 100 ha

Usmjerenje ka rastu proizvodnih površina

Nastojanja Hrvatske industrije šećera su usmjerena ka rastu proizvodnih površina kako bi se održala opstojnost proizvodnje šećerne repe, kao i industrije šećera u Hrvatskoj. Stoga, izjavio je Zadro će se učiniti maksimalni napori da se zadrži opstojnost jedine preostale šećerane - Sladorane u Županji.

"Ova situacija potvrđuje ispravnost odluke koja je upravo imala za cilj da se održi proizvodnja šećera u Hrvatskoj nemilim potezom zatvaranja šećerana u Osijeku i Virovitici, ali je bila ispravna odluka kako bi se osigurala budućnost barem jednoj tvornici i tako nastavila proizvodnja," naglasio je Zadro te dodao: „Znam da šećerna repa nije više toliko cjenovno atraktivna, ali s naše strane činit ćemo sve što možemo da nastavimo proizvodnju na našim poljima. Važnost domaće proizvodnje posebno se istakla u covid krizi kada je bilo značajno da imamo industriju koja je u stanju proizvesti dovoljne količine alkohola (dezinficijensa) za potrebe naših bolnica. I sada, kada imamo krizu zbog rata u Ukrajini, građani, nemaju potrebe strahovati i osiguravati zalihe šećera jer će ga biti dovoljno", istaknuo je Zadro i izrazio zahvalnost prehrambenoj industriji koja je proteklih godina pružila podršku kupovinom domaćeg šećera te najavio kako će HIŠ učinit sve da osigura prvo šećer za hrvatsko tržište, a tek potom višak će izvesti.

Dobitnici Zlatne repe u kategoriji od 20 do 50 ha

Otkupna cijena - 275 kuna po toni

Ono što proizvođače motivira na proizvodnju svakako je cijena po kojoj će se otkupljivati repa, a prema riječima Zadre ona će iznositi 275 kuna po toni šećerne repe, što je porast u odnosu prema prošloj godini, kada je otkupna cijena bila 230 kuna.

Zadro je na kraju izrazio želju da zajedničkim snagama se osigura opstanak, razvoj i rast Hrvatske industrije šećera.

Dobitnici Zlatne repe u kategoriji od 10 do 20 ha

Snižavanje potpora prije 5 godina još imalo negativan učinak

Poznato je da je Ministarstvo poljoprivrede 2016. godine smanjilo omotnicu za šećernu repu. Prosječna vrijednost potpore za 2015. bila je 2.900 kuna po hektaru, 2016. je pala na 2.650 kn/ha, a za 2017. godinu dodatno je snižena na samo 1.990 kn/ha. Smanjivanje proizvodno vezanih potpora odmah se odrazilo na pad proizvodnih površina pod repom. Problemi su se još dodatno stvorili kada je te 2017 snažan utjecaj na promjene na tržištu šećera u EU izazvalo ukidanje proizvodnih kvota, i kada je zabilježen u EU veliki rast proizvodnje šećera, dok su cijene pale na povijesno niske nivoe. Iako je za 2018. godinu ponovo povećan iznos za proizvodno vezanu potpora za repu na 2.696 kn/ha nastavak smanjenja proizvodnje je ostao prisutan. Iz navedenoga se vidi kako su te odluke Ministarstva imale negativan učinak na proizvodnju šećerne repe. Za oporavak proizvodnje potrebno je uvijek više vremena nego kada uslijed negativnih okolnosti takovih odluka dođe od pada interesa za proizvodnju. Nastalu situaciju nastojao je popraviti ministar Tolušić kada je početkom 2019. Vlada osigurala posebnu potporu po hektaru za proizvođače i to 20 milijuna kuna na godišnjoj razini, što je kroz tri godine ukupno 60 milijuna kuna.

Tugomir Majdak

Podrška Ministarstva poljoprivrede u proizvodnji šećerne repe

S obzirom na ove činjenice ohrabruju riječi Tugomira Majdaka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, koji je započeo svoje obraćanje podatkom kako je u prošloj godini proizvodnja iznosila 135 tisuća tona, uz rekordan prinos, veći od europskog, no da Hrvatska od ulaska u EU bilježi stalan godišnji pad proizvodnje šećerne repe od 10 posto. Stoga Ministarstvo poljoprivrede nastoji kontinuiranim aktivnostima podržavati proizvodnju šećerne repe kako osnovnim potporama tako i onim proizvodno vezanim. "Što se tiče šećerne repe imali smo trogodišnji plan potpora u iznosu od 60 milijuna kuna što nastavljamo i ove godine s potporom u iznosu od 12 milijuna kuna s tim da će zbog nastale krize vezane uz rat u Ukrajini Europska komisija omogućiti i neke nove dodatne potpore", rekao je.Majdak te dodao kako će izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu omogućiti prioritet proizvođačima šećerne repe i dodatno ih bodovno tretirati kako bi nastavili s proizvodnjom.

Iz svega navedenoga za očekivati je da će proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj se nastojati održati, a i da će Ministarstvo poljoprivrede stalnim mjerama podržavati tu posebno značajnu proizvodnju.

Dobitnici Zlatne repe u kategoriji do 10 ha

Dobitnici 20. Zlatne repe

U kategoriji od jednog do deset hektara Zlatnu repu su dobili OPG Matija Srimac, OPG Ljuba Bistrović i OPG Lidija Hanžek.

U kategoriji od 10 do 20 hektara nagrađeni su OPG-ovi Damir Videc, Dragoljub Petrović i Slavko Serezlija.

Priznanja u kategoriji od 20 do 50 hektara dobili su Agro bb poljoprivredni obrt i PTO Ružica Šijaković.

U kategoriji od 50 do 100 hektara nagrađeni su OPG Zvjezdana Milas i OPG Marin Bešlić.

U kategoriji od 100 do 500 hektara priznanje su zaslužili Anabbela d.o.o.  i Krndija d.o.o.

Nagrađeni u kategoriji od 500 do 1000 hektara su: Vupik plus d.o.o. i PIK-Vinkovci plus d.o.o.

U kategoriji više od 1000 hektara Zlatnu repu dobili su osvojilii Belje plus d.o.o. i Novi Agrar d.o.o.

Najbolji mladi proizvođač je OPG Tomislav Vestić, dok su Zlatnu repu za najboljeg inozemnog proizvođača dobili Zadruga Kooperativa Kristal iz Slovenije i Szigetvar - Trade iz Mađarske. KWS sjeme i Hostonski nagrađeni su za dugogodišnju poslovnu suradnju.

San KATAVA

Najbolji mladi proizvođač
Najbolji inozemni proizvođači
Tvrtke nagrađene za dugogodišnju poslovnu suradnju.

 

 

 

 

 


Podijelite objavu: