Raskoš Baranje u vinima Kalazić

Podijelite objavu:

Vina Kalazić, Zmajevac, Baranja

„Jesu moji pradjedovi i djedovi pravili vino, neki su i živjeli od tog posla, a kad sam ja napravio svoje prvo vino u životu, iz hobija, bio sam više nego presretan“, govori nam tihi, ali strastveni pragmatičar s velikim osjećajem za estetiku, baranjski vinar Slavko Kalazić, cijenjen i prepoznat ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan njezinih granica

Od prvih trsova i vinarije površine 66 četvornih metara u Batini do 18 hektara vinograda u ekološkoj proizvodnji na ponajboljim baranjskim vinogradarskim položajima, godišnje proizvodnje od 200-tinjak tisuća litara i suvremene vinarije kapaciteta 350 tisuća litara nadomak Zmajevca, put je koji je poznati baranjski vinar Slavko Kalazić prošao za 22 godine. Prvo je vino proizveo u garaži, a danas su njegova vina na vinskoj mapi Hrvatske, a piju se i u nekoliko europskih država.

Svatko ima svoje snove, netko uspije ostvariti jedan, netko više njih, netko provede život tek sanjajući. Slavko je svoje ostvario, različite snove, jednostavno je, kako sam kaže, morao. Tako je iz posla elektronike, servisa i trgovine elektroničkih proizvoda, kao inženjer elektrotehnike, zakoračio u vinski. Nije romantičan početak, ali je iskren - poveznice su preciznost i ljepota. Prvo ona univerzalna, pa vinska. Iz prvotnog posla obuhvaćenog u tvrtki Kronos osnovanoj 1987. godine financirao je vinogradarsku i vinarsku proizvodnju. Miran i tih, u razgovoru o vinu, iz Slavka krene bujica riječi. „U vinogradu i podrumu uvijek je nešto novo, puno je izazova, a to je ono što mi je uvijek trebalo i što mi treba. Ta proizvodnja zahtijeva sklop vještina, profesionalnu i duhovnu izgradnju. To je jedna od rijetkih profesija u kojoj ste primarni proizvođač, prodavač, i zajedno sa svojim kupcima, potrošač. Baranja ima ogromne potencijale za vinograde i vino. To govorim na osnovu 22-godišnjeg iskustva, a objektivnost dugujem činjenici što rodom nisam Baranjac“, tvrdi Kalazić.

Ekološka proizvodnja

Proizvodnja grožđa je ekološka - odnos prema tlu, okolišu, trsu, grožđu, i naposlijetku vinu je odgovoran i prijateljski, što se odražava u svakoj vinskoj kaplji. Godišnja proizvodnja je oko 200 tisuća butelja, isključivo od grožđa iz vlastitih vinograda. Oko 70 posto su bijele, a ostatak od 30-tak posto crne sorte. Svaka od sorata zastupljena je sa hektar do dva i pol hektara – od bijelih sorti tu su pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, traminac, graševina, sauvignon bijeli i rajnski rizling, a od crnih pinot crni, frankovka i cabernet. Zanimljivo je da graševina, koja je uglavnom najzastupljenija sorta u kontinentalnim vinogradima, kod Kalazića nije. „Na počecima mog vinskog puta do mene su dospijevale graševine koje nisu bile po mom ukusu. No, kako je kod svih ovdašnjih vinara graševina najzastupljenija sorta, uvrstio sam ju i ja. I dobro je da jesam. Ono što sam dobio iz berbe 2006., kada sam prvi put brao graševinu, bilo je fantastično“, sjeća se Kalazić. Prednost ekološke proizvodnje je nepostojanje karence i onog trenutka kad se procijeni da je optimalno vrijeme za berbu, bez obzira na vremenske uvjete, može se brati. Rezultat su ekspresna, aromatična vina sa zadržanim sortnim karakteristikama, izraženom svježinom i mineralnošću.

Suvremeno opremljen podrum

Prva prerada u novoj suvremenoj vinariji izgrađenoj uz pomoć sredstava iz Vinske omotnice bila je 2016. Vinarija je površine oko tisuću četvornih metara, tlocrtno 780. Trenutni kapacitet je oko 350 tisuća litara, što značajno premašuje trenutnu proizvodnju od 200-tinjak tisuća butelja. Raspoloživi kapacitet omogućuje odležavanje i čuvanje vina. Zatreba li, kapacitet se može povećati na čak milijun litara.

Do sada smo aplicirali na sedam natječaja iz Vinske omotnice – šest je realizirano, dobili smo povrat novca, sada nam predstoji sedmi. Naime, izradili smo dva projekta - za izgradnju vanjskog i unutarnjeg dijela kušaonice, što treba biti završeno ove godine. Odjednom će moći primiti 54 gosta, a bit će opremljena i za održavanje konferencija i stručnih skupova. Da nije bilo pandemije koronavirusa, vanjska kušaonica bila bi završena. U sklopu toga dio je predviđen i za drvene bačve koje ćemo također nabaviti uz pomoć sredstava Vinske omotnice. Bačve će biti od slavonskog hrasta zapremine 2,5 tisuće litara, 500 i 225 litara. Investicija vanjske i unutarnje kušaonice i nabavka bačava vrijednosti je oko milijun i pol kuna“, pojasnio je Kalazić i dodao kako je vrijednost ukupne investicije izgradnje vinarije s opremom oko milijun eura. Dio opreme prenesen je iz stare vinarije, što je dijelom smanjilo troškove. Imaju i projekt za solarnu elektranu koja bi u cijelosti pokrivala potrebe za energijom.

Graševina, chardonnay, cabernet sauvignon

Od deset sorata, koliko ih je u vinogradima, na tržište izlaze 24 etikete. Uistinu širok raspon vina među kojima će svatko pronaći vlastitog favorita. „To je i moje unutarnje nastojanje – svidjeti se što širem krugu potrošača. Iskreno, malo sam pretjerao s brojem sorata, no takav sam. Došao sam iz posla u kojem sam radio s 15 tisuća artikala u elektronici, pa mi se 10 sorata i 24 etikete nisu činile kao nešto mnogo i teško. Ali jest. Pored toga, htio sam vidjeti koje su to sorte koje u ovom vinogorju daje najbolje rezultate. Većina sorata jako dobro uspijeva, a neke od njih, poput graševine i chardonnaya daju vrhunska vina. Neka se ne uvrijede vinari u drugim dijelovima Hrvatske, ali smatram da graševina najbolje rezultate postiže upravo u Baranji. Od laganih vina do predikatnih. Rijetko u kojim godinama iznevjeri. Žao mi je jedino što nemamo autohtonih sorata. Dobri su i traminci koji se odlikuju širokim i bogatim aromatskim spektrom“, ushićeno govori Slavko. Spektakularne rezultate postiže i chardonnay. Kalazićev Chardonnay 2010. koji je odležao u drvenim bačvama još uvijek ima divnu zlatno-žutu boju i savršeno je aromatičan. Naši ljudi imaju predrasude prema starijim vinima, što nije slučaj kod zapadnoeuropskih potrošača gdje Kalazić izvozi upravo takva vina, najviše u Belgiju i Nizozemsku. Po njegovim riječima, od crnih sorata uvjerljivo najbolje rezultate daje cabernet sauvignon, bez obzira na klimatske uvjete pojedine godine i bez velikih odstupanja. U pojedinim godinama jako dobre rezultate daje pinot crni. U baranjskom vinogorju manjkavost mu je neujednačenost. Ne zaostaje ni frankovka koja je u zadnje vrijeme sve zastupljenija sorta.

Na tržištu su tri linije proizvoda - Clasic linija namijenjena je retailu, u liniji Silver su jednogodisnja i dvogodišnja monosortna vina s blagim ostatkom CO2, kako bi bila svježija, a namijenjena su restoranima. U Premium liniji su odležana, bijela i crna vina. „Baranjska crna vina moraju odležavati barem tri godine, jer tek nakon toga ostvaruju puni potencijal“, tvrdi Kalazić.

Dug put do uspješnog plasmana

Kalazićev prvotni plan bio je 80 posto proizvodnje plasirati u HoReCu. No, praksa ga je, kaže, demantirala. „Kad god bi vina ponudio hotelima i restoranima, kao relativno mladi vinar, 2007., 2008 i 2009. godine, odbili bi me, jer, kao, tko sam ja i odakle. Činjenica da su mi vina nagrađivana, nije imalo nikakvog utjecaja. Odgovor je uvijek bio isti – stvori brend, pa se javi. Pa kako da stvorim brend ako vina nisu u hotelima i restoranima, pitao sam. Zalihe su se gomilale, pa sam se okrenuo maloprodajnim lancima, jer valjalo je preživjeti. Često sam morao ići s nižim, akcijskim cijenama, ali se konačno čulo za vina Kalazić. Nije to bio najbolji put za brendiranje, ali je bio put koji je omogućio nastavak proizvodnje, izgradnju nove vinarije i stvaranje optimalnih uvjeta za proizvodnju. Cijelo to vrijeme, malo po malo, naša su vina ulazila u hotele i restorane, a prepoznale su nas i velike distributerske kuće preko kojih plasiramo u kvalitetnim hotelskim lancima”, kazao je Kalazić dodavši kako se uslijed pandemije koronavirusa sve vratilo unazad. Po njegovim riječima, rješenje treba tražiti dijelom u izvozu u čemu je pomoć države od presudne važnosti. “Brendiranje je od iznime važnosti, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Rekao bih da je gotovo važno kao i proizvesti vrhunsko vino. Često sam kušao inozemna vina prosječne kvalitete, ali poznata i prepoznata, pa postižu bolju cijenu na tržištu od naših. Za te aktivnosti treba vrijeme i stalno ulaganje u marketing, prezentacije i vinske festivale”, ustvrdio je Kalazić. Nada se što prije, kao i svi mi, intenzivnijim vinskim aktivnostima. Zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti vina i izgrađenoj prepoznatljivosti, sve je više poklonika Kalazićeve kapljice. Njegova su vina istovremeno tradicionalna i moderna, raskošnih sortnih aroma, od onih svježih i elegantnih s naglašenim sortnim obilježjima, brižno odnjegovanih, do vina iz Premium linije koja dozrijevaju u bačvama od slavonskog hrasta i tišini baranjskog gatora. U raskošnoj Baranji.

Ana ROGAČ

Foto: Zlatko PAVOŠEVIĆ, San KATAVA


Podijelite objavu: