Udruga fajferica – Strelovit rast uzgoja crne slavonske svinje

Velikim zalaganjem članova Udruge fajferica i tijesnom suradnjom Udruge i državnih institucija uzgoj crne slavonske svinje sve je popularniji, njezino meso sve traženije, pa ukupna proizvodnja iz godine u godinu raste strelovitom brzinom

Dominik Knežević
Dominik Knežević

„Za kvalitetan uzgojno selekcijski rad nužna je suradnja Udruge, Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS). No, jedno je rad na selekciji, drugo je posao od kojeg žive članovi naše udruge uzgajajući grla ove pasmine. Iz Udruge mora proizaći biznis, a da bi se to dogodilo, temelji moraju biti čvrsti. Trenutno smo u fazi svojevrsnog kompromisnog rješenja, koje odgovara i nama i nadležnim institucijama – sudionici smo zajedničkog projekta – provedbe uzgojnog programa crne slavonske svinje“, kazao je Dominik Knežević, predsjednik Udruge.

Proizvodnja crne slavonske svinje konstatno raste – broj grla sve je veći, otvaraju se manji preradbeni kapaciteti, uključuju se novi proizvođači, ne samo u Slavoniji, nego u cijeloj Hrvatskoj. Najveći broj članova Udruge je s područja pet slavonskih županija, no ima ih i svim dijelovima Hrvatske. Po Kneževićevim riječima, polovicom prošle godine Udruga je prošla potrebne postupke sukladne novom Zakonu o uzgoju domaćih životinja. Ranije je to bio Zakon o stočarstvu, a 1. siječnja 2019. stupio je na snagu novi Zakon o uzgoju domaćih životinja, pa su kao uzgojno udruženje ponovno morali prolaziti postupak priznavanja uzgojnog postupka. Nakon toga priznati su, na razini Hrvatske, kao uzgojno udruženje za pasminu crne slavonske svinje, a uzgojni program usvojen je na zadnjoj godišnjoj skupštini u Drenovcima i potvrđen od Ministarstva poljoprivrede.

„Trenutno nemamo financijskih sredstava ni kapaciteta da sve poslove oko uzgojno-selekcijskog rada provodimo samostalno. Cilj nam je, da kada financijski ojačamo sve poslove radimo samostalno, u okviru Udruge. Zato smo, temeljem Zakona, jedini u državi koji su izabrali tzv. dvije treće strane. Treća strana je institucija koja provodi specifične tehničke aktivnosti, u slučaju HAPIH-a dok je za genetesko vrednovanje životinja nadležan FAZOS čiji znanstvenici i stručnjaci od samog početka sudjeluju u projektu. Odnedavno u Udruzi je zaposlena jedna osoba, za sada na pola radnog vremena, što je bio jedan od uvjeta da bi bili priznati“, pojasnio je Knežević.

Odlukom sada bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, velika većina stavki oko uzgojno selekcijskog rada, kada ga provodi državna agencija, za uzgajivače je besplatna. To je jedan od razloga što se Udruga odlučila za suradnju s HAPIH-om. Uzgajivači ne plaćaju markice, prijenos vlasništva, testiranja grla, što im je veliko financijsko rasterećenje. Jedini trošak uzgajivačima je izrada zootehničkog cetrifikata (rodovnika)  u iznosu od 50 kuna. Bitno je napomenuti da Udruga provodi uzgojni program crne slavonske svinje na nacionalnoj razini. Zato je bilo nužno donošenje Poslovnika koji regulira odnose između uzgajivača koji sudjeluju u provedbi uzgojnog programa kao i između uzgajivača i Udruge.

„Bila su nam dragocjena znanja i iskustva sličnih njemačkih udruga s njihovim autohtonim pasminama koja nastojimo primjeniti kod nas. Kako bi to i postigli, kako bismo bili samostalni, moramo financijski ojačati, imati potreban stručni kadar u okviru Udruge i vlastita programska rješenja koja će našim članovima osigurati jednostavno praćenje cijele proizvodnje. To nam dozvoljava nacionalni zakon, a Zakon koji je pisan na osnovu europske zootehničke uredbe odavno je zaživio u praksi u zapadnoeuropskim zemljama. Naime, u zapadnoeuropskim zemljama uzgojnu politiku kreiraju uzgojna udruženja više od stotinu godina. Nažalost, u zemljama istočne i jugoistočne Europe, kao i kod nas, nije bila ta praksa, uvijek su to odrađivale državne institucije. Iz tih organizacija nastale su proizvođačke udruge i zadruge koje ostvaruju značajne profite. Uzimajući to u obzir, jasno je da nam treba prijelazno razdoblje od nekoliko godina tijekom kojeg ćemo nastojati tu zapadnoeuropsku praksu primijeniti kod nas. S jedne strane cilj nam je osnažiti uzgojno udruženje, raditi na populaciji, provoditi uzgojni program crne slavonske svinje, a s druge strane, iz Udruge mora nastati profitabilna tvrtka koja se kasnije može registrirati kao proizvođačka organizacija“, kazao je Knežević.

Udruga Fajferica osnovana je prije osam godina. „Krenuli smo od nule, od anarhije na terenu, a danas smo među tri top uzgojna udruženja u Hrvatskoj. Prošle godine u Hrvatskoj u registriranim objektima proizvedeno je više od 18 tisuća prasadi fajferice. U rasplodu je između dvije i dvije i pol tisuće komada. Prije desetak godina u Hrvatskoj je bilo 300-tinjak grla crne slavonske svinje, a unazad pet godina za toliko raste broj grla na godišnjoj razini. Nastavimo li trenutnim tempom, za pet do deset godina, uzgajivači crne slavonske svinje itekako će financijski biti stabilni“, ponosno je kazao Knežević.

Ana ROGAČ