Vinski razgovori uz Erdutske vinograde i mlade, kreativne goste

Vinski razgovori uz Erdutske vinograde i mlade, kreativne goste

 

Hrvoje Pavić, Ivana Berišić, Melita Rumbak, Josip Pavić, Tomislav Stiplošek, Lea Brezar, Božidar Akrap
Hrvoje Pavić, Ivana Berišić, Melita Rumbak, Josip Pavić, Tomislav Stiplošek, Lea Brezar, Božidar Akrap

Gosti sve popularnijih "Vinskih razgovora s Tomislavom Stiplošekom" u prostoru zagrebačke kavane Procaffe bili su Erdutski vinogradi, vinarija koja je među najvećim u Hrvatskoj. Raspolaže s 513 hektara vinograda, a ima i najveću vinsku bačvu na svijetu koja se koristi, zapremine 75.000 litara

Na blagim padinama Daljske planine, duž desne obale Dunava koji oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom, vinarija Erdutski vinogradi raspolaže s 513 hektara vinograda. Vinogradi su na nadmorskoj visini između 130 i 190 metara, na položajima blago nagnutim prema jugu, na lesnim nanosima. Vinarija je to koja ima i najveću bačvu na svijetu, koja se koristi. Izrađena je od slavonskog hrasta, tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga od ukupno 109 hrastovih debala, zapremine 75.000 litara. Uvijek je puna i u njoj je graševina, vino od sorte koja je zaštitni znak vinogorja, a time i Erdutskih vinograda.

Osam vina - Graševinu vrhunsku (2019.), Chardonnay vrhunski (2019.), Pinot Sivi kvalitetni (2019.), Pinot Crni-bijelo kvalitetni (2019.), Rose kvalitetni (2019.), Cabernet Franc kvalitetni (2018.), Merlot vrhunski (2018.), Traminac mirisavi ledena berba (2012.) predstavila je glavna enologinja Vinarije, Melita Rumbak. Rumbak je poziciju "naslijedila" od svoje majke, pa su joj vinogradi i vina, kao i cijeli taj kraj "u krvi". Vina su izražene sortnosti i mineralnosti, a kroz cijelu liniju očit je naporan rad enologinje Rumbak i cijelog tima, što se osjeti i na nosu i na nepcu. Osnovna linija bijelih vina dignuta je na višu razinu kvalitete, a cijena vina koja se kreće od 30 do 60 kuna posve je opravdana. Linija Big barrel nova je linija vrhunskih vina čije je ime asocijacija na veliku najveću bačvu. Radi se o vinima iz linije koja imaju veliki potencijal i za koja radi vrijeme – tržište će na njih još pričekati. Svojevrsni miljenik večeri bilo je bijelo vino od sorte pinot crni. Svježe, s ugodnim zelenim notama u mirisu, aromatično, idealno za pijuckanje na ljetnoj terasi.

Duga i raskošna povijest

Početak vinogradarstva i vinarstva Erdutskih vinograda veže se za 1730. godinu. Kroz dugu i raskošnu povijest vinogorja i vinarije proveo nas je povjesničar Hrvoje Pavić koji je u vinariji zadužen za marketing i turizam. „Erdutski vinogradi uvijek bili pokretač razvoja i života  Erduta i cijelog ovog područja. Naša je dužnost i zadaća vratiti stari sjaj“, kazao je Pavić. Sjaj se polako vraća, prvenstveno sve većom kvalitetom vina i prihvatljivim cijenama, što, kako je kazao Josip Pavić, predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda, malo koja vinarija u Hrvatskoj prakticitra. Kao odnedavni predsjednik Udruženja vinarstva HGK, Pavić se osvrnuo i na rad i ciljeve Udruge. "Kroz život sam naučio da prvo treba sagledati potrebe, a tek onda prilagoditi rad. To znači da i Udruga i država moraju poticati mlade na razvoj vinarstva i vinogradarstva. Obišli smo neke inozemne vinske regije, kao što je Villány. To je smjer u kojem trebamo ići. Cilj Udruge je pozicionirati Slavoniju, ali i cijelu Hrvatsku na vinskoj karti svijeta", kazao je Pavić. Mogućnost provedbe tog cilja kratko je komentirao vinski novinar, Ivo Kozarčanin: "Villány je svjetski poznata regija i uspoređivati se s takvom regijom je hrabro samo po sebi. Možemo li biti u tom rangu? Da, možemo, ali uz jako puno rada, vremena i pameti, a trebat će nam i ponešto sreće... I jednog dana, možda bi mogli biti u tom rangu."

Gutljajčiće iz Erdutskih vinograda pratili su ukusni zalogaji – sir Baranjac i kulen, kobasice i slanina od crne slavonske svinje tvrtke Belje. Iznimni mirisi i okusi ovih proizvoda rezultat su u uzgoju svinja na otvorenom, pomno odabrano meso i mljevena crvena paprika za kulen i kobasice, u dimljenju u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta, u praćenju zrenja. Rezultat je to znanja, truda i vremena koje su iskusni majstori uložili u stvaranje delicija od crne slavonske svinje. Osvježavalo se i dobrim vodama – Studenom i Radenskom.

Mladi, kreativni gosti

U sklopu Vinskih razgovora predstavljeni su Ivana Berišić i spisateljica Lea Brezar. Berišić je  glavna urednica portala Poduzetna.com, čija je djelatnost izrada nejestivih ukrasa za slastice. Njezini ukrasni magneti u obliku slastica divne su dekoracije za slatki kutak privatnog ili poslovnog prostora. Brezar je predstavila svoj novi roman "Ogledala" koji je, kao i njezini raniji romani, usmjeren na razvijanje empatije i emocionalne inteligencije. Najavila je i otvaranje prve privatne jezične gimnazije po waldorfskoj metodologiji. Gimnazija Epoha u Podsusedu prve će učenike upisivati u školsku 2020./21.

"Sretan sam što se i na ovim, 21. po redu Vinskim razgovorima tražilo mjesto više. Posebno me veseli činjenica da uz vinare predstavljamo i ljude koji su realizirali svoje zanimljive ideje, a koji nisu odveć poznati široj javnosti“, kazao je organizator i moderator Vinskih razgovora, Tomislav Stiplošek. Upravo na tom tragu predstavljen je i mladi slastičar Tomislav Akrap koji je ledenu berbu Traminca mirisavog Erdutskih vinograda sljubio s varijantom cheesecakea prema autorskom receptu. "Božidar Akrap je slastičar koji s nepunih 18 godina za vrijeme sezone u hotelu samostalno vodi slastičarnu a la carte restorana. Kad vidite njega, kao i mladog Hrvoja Pavića, vidite da u ovoj zemlji ima mladih ljudi koji znaju i žele raditi. Naša je zadaća podržati ih“, zaključio je Stiplošek.

Foto: Rene Karaman