„VIROVSKA PRKAČIJADA“ ČUVA SLASTIČARSKU BAŠTINU

VIROVSKA PRKAČIJADA“ –INTERNACIONALNI TURISTIČKO – GASTRONOMSKI DOGAĐAJ U PODRAVINI

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, svjetske organizacije „Taste of peace“ sa sjedištem u Izraelu i Koprivničko-križevačke županije, u Virju se 10. i 11. svibnja održava tradicionalna Virovska prkačijada, Festival malih izvornih kolača koji preferira očuvanje virovske i podravske slastičarske baštine

Pod visokim pokroviteljstvom Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice RH i pokroviteljstvom Koprivničko – križevačke županije, te pod inozemnim pokroviteljstvom svjetske organizacije „Taste of peace“ (Kuhari bez granica) sa sjedištem u Izraelu, u Virju će se održati IV „Virovska prkačijada“, Internacionalni festival, malih tradicijskih kolača, koje u Virju i Podravini nazivaju prkačima, prvi takve vrste ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Da je Podravina dobila novi, originalan i prepoznatljiv gastro-turistički događaj, bilo je očito već prilikom održavanja prve Prkačijade. Osnovna koncepcija je preferirati virovsku i podravsku slastičarsku baštinu. Uz brojne  goste, ne samo iz Podravine i Hrvatske dolaze slastičari iz nekoliko zemalja; Paname, Nigerije, Izraela, Palestine, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, a oni će prikazati kako se spravljaju izvorni prkači u njihovim zemljama. „Virovska prkačijada“ održava se 10. i 11. svibnja. Bit će to jedna od najvećih smotri domaćih „prkača“ u posljednjih nekoliko godina, a osim edukativnih sadržaja, „Prkačijada“ ima i natjecateljski karakter. U sklopu programa održat će se „Mala prkačijada“, natjecanje učenika osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke županije u spravljanju ovih tradicijskih kolača, a u drugom dijelu natjecanje seniorki u spravljanju prkača. Organizator je općina Virje, suorganizator OŠ „prof. Franjo Viktor Šignjar“ a generalni sponzor koprivnička „Podravka“.

GOSTI IZ PANAME, NIGERIJE, MAĐARSKE…

-Prkačijada je manifestacija kojoj je cilj očuvanje tradicije pečenja sitnih starinskih kolača te očuvanje od zaborava starinskih recepata! – ističe Mirko Perok, načelnik općine Virje. Posebno smo počašćeni da nam je ove godine visoki pokrovitelj predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. To je veliko priznanje Festivalu. Poznato je da se Virje kao i cijelo područje Srednje Podravine može se pohvaliti bogatom tradicijom pečenja „prkača“ za razne prigode te bi se putem „Prkačijade“ očuvala gastronomska baština šireg područja. Ovakve manifestacije su potrebne za razvoj i promociju općine, za aktiviranje lokalnog stanovništva kao i za privlačenje turista. Kao članica Turističke zajednice područja „Središnja Podravina“ i kao članica LAG-a, planiramo ovakve manifestacije kojima se promiče i zaštićuje kultura, gastronomija i ostale vrijednosti ovoga kraja, još više razvijati i promovirati.

- Ovakva gastro-slastičarska uvijek su zanimljiva ne samo za ljubitelje kolača već i za turiste. Posebno sam ponosan što je središte ovog zbivanja Podravina, odnosno Virje, a u konačnici bit će to još jedan „vjetar u leđa“ višegodišnjim nastojanjima Virja da ožive tradiciju, kulturu i turizam! – rekao nam je Dražen Đurišević, predsjednik Stručno – organizacijskog povjerenstva. Našim posjetiteljima želimo pružiti što kvalitetnije sadržaje, pa će gosti osim stručnih radionica vezanih za spravljanje podravskih prkača, moći vidjeti kako se tradicionalni prkači spravljaju i u drugim zemljama. Posebno mi je drago što se u ovu priču uključio veliki broj mještana, a među najzanimljivijim segmentima je taj što će svaka ulica peći prkače, tzv. zvezdice i od njih napraviti veliki kup „plasnicu zvezdic“. Ove godine, kada očekujemo više od 5.000 posjetitelja iz cijele Hrvatske, dolaze nam gosti iz desetak hrvatskih županija, koje će također prikazati svoje tradicijske prkače.

- Iz svjetske organizacije Taste of peace pristigla nam je izuzetno lijepa vijest! – rekao je Stjepan Odobašić, inicijator Prkačijade i autor projekta. Budući da ova organizacija okuplja članove bez obzira na vjeru, rasu i nacionalnost, oni su toliko oduševljeni koncepcijom, da su odlučili da u njihovoj organizacije Dan Virovske prkačijade bude proglašen „Danom mira“. Pomoću prkača i ovog festivala, svijet dolazi u Virje i Podravinu i obrnuto. Budući da se program Prkačijade svake godine sve više intenzivira u smislu kvalitetnijih sadržaja, ove godine su organizatori pozvali Udruge Babičini kolači iz Krapinsko – zagorske županije i Udrugu „Slatka Istra“  iz Istarske županije s kojim razmjenjuju gostovanja i suradnju na sličnim događanjima

KAKO SE SPRAVLJAJU PRKAČI?

-Prkači, prkačeci, drobni prkači, prkanci, prvkeci, sitni su kolači od tijesta koje se radi od brašna, masti, šećera, jaja i začina: papra, cimeta, klinčeca, ruma! – pojašnjava nam detaljnjo priču o prkačima Nada Matijaško voditeljica „Podravkinog“ Muzeja prehrane, i nastavlja.

-Tijesto se tanko razvalja, a zatim reže želescima, limenim modlicama u obliku srčeka, ribica, bebica, zečeka, zvezdica ili se režu čašom. (Čašom se režu i „ribice“ - polumjeseci.) Žene su znale reći: „jedno testo – 15 feli kolača“, ili „9 feli z jedne struganje“. Modlice su domaćice i posuđivale od drugih kako bi imale što više „fela“. U prkače se može staviti malo praška za pecivo, malo sode bikarbone ili žličica salakalije (licitarske germe u prahu, amonijak bikarbonata). Naziv ovih sitnih kolačića očigledno je povezan s time što su to kolačići od prhkog (prkog) tijesta. Nazivaju se još i licitari, salagarci, paprenjaki. No, ovi paprenjaki nemaju reljefne otiske drvenih kalupa, nego se jednostavno režu modlicom ili čašom, sadrže papar, ponekad još i orahe ili med tako da su „braun“ boje. „Zamese se z mastjom, budu tvrdi ali za 2 dana odmeknu.“ Nazivi: licitari i salagarci, upućuju na vezu s proizvodima licitarskog obrta, odnosno na upotrebu licitarske germe (salakalije) koju su domaćice nabavljale kod licitara.

KRATKA POVIJEST PRKAČA

Između mnogih vrsta tradicijskih kolača u Podravini, o prkačima se u literaturi može naći vrlo malo. Najvjerojatnije se radi o kolačićima koje su domišljate Podravke umijesile po uzoru, s jedne strane na gradske suhe čajne kolačiće, a s druge strane na još dostupnije licitarske kolače, prilagodivši ih svojim mogućnostima i potrebama. Nastali su vjerojatno u 19. stoljeću, a svakako nakon što su se u kuhinjama uvriježili štednjaci tj. zidane peći s jednim ili dva rola jer prkači se ne peku u krušnim pećima. Prkači nisu skupi kolači i moguće je da su i odraz skromnijih mogućnosti tijekom nekog povijesnog razdoblja, a različite varijacije oblika i dodatnih sastojaka omogućuju da se u kući za blagdane i svetkovine postigne željeni dojam obilja i blagostanja. Kako bi bili što raznovrsniji, pečeni prkači su se cukorili, mazali pekmezom, kavom divkom, jajcetom ... (Ivan Lacković – Croata u sjećanjima o Božiću ispričao je: „Moja je mama od istog tijesta pekla tri vrste prkača, jedne je mazala žumanjcem, druge posipala kavom divkom, a treći su bili bez dodatka.“)

Prkači su obogaćivali blagdanski i svečani podravski stol brojnim varijacijama: raznim oblicima, raznolikim završnim premazima, različitim okusima i mirisima zbog dodanih sastojaka i začina. Mnoge starije Podravce upravo će prkači, fini sitni kolačići, asocirati na Božić. No, pekli su se i za Uskrs, za svate, nosilo ih se kao dio „pogače“ u posjet rodilji, veselili su im se radnici kod vršidbe žita i u puno drugih prigoda kad su se ljudi okupljali za blagdana, zabave i druženja.