Zemljom za veći broj stoke

Obitelj Uglješić iz Vraneševaca
Podijelite objavu:

Radi atmosfere i načina prikaza u nekim medijima stanja vezanog uz rezultate Natječaja za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta u Općini Čađavica tridesetak nositelja OPG-ova izrazilo je nezadovoljstvo načinom na koji se ta problematika prezentira u javnost. Stoga su se pred zgradom Općine okupili te iskazali podršku načelniku Mirku Rončeviću želeći ukazati na razloge koji su uzrok za nekolicinu OPG-ova koji nisu „prošli“ na Natječaju te kako bi zaustavili izraze nezadovoljstva spram njih kao i većine OPG-ova koji bi trebali dobiti zemlju u zakup.

Načelnik Rončević tom prigodom je izjavio kako je posao oko Natječaja odrađen korektno prema Pravilniku o provođenju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta Prethodno su prema proceduri prijedlozi odluka o izboru najpovoljnijih ponuda dostavljeni na davanje mišljenja Virovitičko-podravskoj županiji te na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Nacrti ugovora o zakupu dalje idu Županijskom državnom odvjetništvu te nakon svih potrebnih pozitivnih mišljenja bi se trebali Ugovori o zakupu potpisati. Stoga kako naglašava načelnik Rončević: „Općinsko vijeće nije donijelo konačnu odluku o zakupu, te se ukoliko bi se utvrdilo da nešto nije u redu može i ispraviti“ te dodao da je njemu osobno želja da svi budu zadovoljni na svoju i korist zajednice bez podizanja tenzija prezentiranja Općine Čađavica kao problema.

Povodom okupljanja mještana koji su „prošli“ n natječaju za dobivanje zemlje u zakup te održane press konferencije načelnika Općine Čađavica Mirka Rončevića, posjetili smo dva OPG-a koji su izrazili svoj stav o nastaloj situaciji.

Nemanja Uglješić

OBITELJ UGLJEŠIĆ IZ VRANEŠEVACA

Nemanja Uglješić vlasnik istoimenog OPG-a iz Vraneševaca jedan je od stotinjak nositelja poljoprivrednog gospodarstva koji je „prošao“ na Natječaju za dobivanje u zakup državno poljoprivredno zemljište. Nemanja radi s bratom i ocem koji svaki imaju svoj OPG, odnosno obrt od oca kojemu je primarna djelatnost uzgoj muznih krava i proizvodnja žitarica u funkcji ishrane stoke. Svo troje iako poslovno zajednički djeluju svaki živi zasebno „u svom dvorištu“. Nemanjin  OPG trenutno obrađuje 40 hektara koji su u osnovnoj funkciji proizvodnje hrane za stoku. Brat Milenko ima 15 hektara te otac Zlato Uglješić na svom obrtu kojem je primarna djelatnost poljoprivreda obrađuje 120 hektara.

Zlato Uglješić

Proizvode lucernu, kukuruz za silažu, soju i pšenicu

Posjeduju muzne krave, bikove za tov, junice. Uglavnom 50-tak krava, i četrdeset bikova. Mlijeko predaju Dukatu, a bikove prodaju na tržištu prema potražnji bez nekih ugovorenih odnosa. Kako svo troje potvrđuju trenutno u proizvodnji mlijeka su u „minusu“, uz zabrinutost za daljnju proizvodnju s obzirom na drastičan skok cijena gnojiva, zaštite…

„Primjer nelogičnosti u proizvodnom ciklusu je da je isplativije prodati kukuruz u silaži nega ga „provući“ kroz hranidbu stoke što bi zapravo kao nadgradnja trebalo donositi veći profit“, kaže Nemanja te ističe „Da nije poticaja i Covid dodataka, financijski bi u stočarskom poslu bili u zahtjevnoj situaciji.“

Ratarstvo im je kao i mnogima protekle godine donijelo plus u proizvodnji, koji bi, da je zemlja bolje kvalitete, bilo i još bolje, no što je tu je jer takva je zemlja u Podravskom kraju. Tome još negativno utječu i sitne proizvodne parcele koje svakako poskupljuju proizvodnju

Nemanja i brat Milenko zajedno s ocem, iako svaki ima svoj OPG, zajednički rade i ispomažu se u svim poslovima kako bi maksimalno mogli iskoristiti zemljišne površine u proizvodnom ciklusu

U poljoprivredi aktivnije proteklih 20 godine

Otac Zlato Uglješić naslijedio je manje površine zemlje od oca i djeda, tako da je svoj posao nakon škole našao u jednoj tvrtki za proizvodnju poljomehanizacije u Slatini. No nakon Domovinskog rata zbog problema u poslovaju te tvrtke se vratio poslom u Vraneševce te otvorio trgovački obrt, koji kako kaže i nije bio neki značajan izvor prihoda s obzirom da su Vraneševci mjesto s malo žitelja tako da je uz taj posao se okrenuo obradi zemlje.

Uglješići bi prema rezultatima Natječaja trebali dobiti još osamdesetak hektara zemlje i to otac Zlato bi trebao dobiti dodatna 4 hektara, Nemanja nekih šezdesetak, a brat Milenko dodatnih 9 hektara, što im je osnova za proširenje stočnog fonda. No spomenuta površina je vezana na zakup od 5 godina s obzirom da je većina te zemlje u procesu povrata te se dugoročno i nezna što će i kako biti ukoliko se izvrši povrat na bivše vlasnike – grofa Jankovića.

Kako su prije nekoliko godina počeli planirati daljnji razvoj njihovih OPG-ova i očevog obrta te kako bi mogli kvalitetnije raditi nedavno su Uglješići nabavili uz sufinanciranje iz EU Fondova traktor Massey Ferguson, mikser prikolicu te dvije prikolice za stajnjak, upravo u očekivanju dobivanja zemlje kako bi mogli servisirati planirani veći broj stoke.

Milenko Uglješić

Natječaj je precizno zahtjevao brojnu dokumentaciju

Kada je riječ o samom Natječaju za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, koji je pobudio oprečna razmišljanja na području Općine čađavica, s obzirom da poljoprivrednici koji nisu dobili očekivane površine su reagirali, pitamo Uglješića za njihov stav o tome.

Zlato Uglješić kaže kako je dobro da postoji interes za zemlju tj. da ju ljudi žele obrađivati. No količina je ograničena i donesena odluka koju je Općinsko vijeće potvrdilo nije mogla sve zadovoljiti pa kako kaže i on sam nije dobio zemlje na koliko je kandidirao što bi mu za planirano proširenje stočnog fonda i trebalo. Kako je on među onima koji bi ju trebali dobiti poručuje da svi koji nisu dobili su zapravo „pali“ na proceduralnim greškama po kojima su nažalost ostali bez planiranih površina. No, kako je on sam i vijećnik, Zlato ističe da je Vijeće prihvatilo prijedlog povjerenstva za dodjelu prema zakonskim pravilima i da je odlučeno dugačije zapravo bi se kršio zakon.

Zlato Uglješić

Razlog zašto netko nije „prošao“ na natječaju je zapravo greška u pripremi materijala za prijavljivanje na natječaj i naglašava još kako je Općina organizirala nekoliko predavanja o tome kako pripremiti potrebnu dokumentaciju. Upravo se dogodilo to da su nažalost oni koji nisu „prošli“ na Natječaju zbog ponekog dokumenta tu„sitnu pogrešku“ - ipak napravili, a konzultantica na predavanjima je upravo isticala da svakom može propasti prijava radi tih sitnih grešaka poput prijave prebivališta i slično. Zakon je takav kakav je donesen te oni koji nisu dobili zemlju trebaju po Zlati tražiti razlog ne dobivanja u svojoj greški. „Žalosno je da se sada u selu neki poprijeko gledaju radi zemlje, no treba biti samokritičan i priznati pogrešku, kao što treba i ukoliko je povjerenstvo nešto pogrješilo to ispraviti kako bi svi bili u zadanim mogućnostima zadovoljni“, ističe Zlato.

Uglješići stoga rezimiraju da iako su i oni htjeli više zemlje ovime što im je prema odluci dodijeljeno bit će zadovoljni uz naznaku da svatko ukoliko ima velike potrebe za zemljom ima mogućnost u kupovini od drugih koji ju nude kupiti. Za onoga tko na zemlji želi graditi svoju poljoprivrednu proizvodnju treba je imati u vlasništvu što je najbolje. Stoga i oni namjeravaju kupiti još zemlje jer kako su i rekli trenutne površine uz očekivane sa Natječaja im neće biti dostatne, jer svi troje razmišljaju dugoročno se baviti poljooprivredom.

Nemanja Uglješić kaže kako interes za zemljom prema van izgleda kao želja za vlasništvom, no držanje stoke je izuzetno zahtjevan posao stoga se njihove obitelji nadopunjuju kako bi mogli kvalitetnije si organizirati živote, jer držanje stoke zahtjeva svakodnevnu brigu. Stoka mora jesti, mora ju se čistiti. Upravo taj način nadopunjavanja radom do slobodnog vremena im je i bila osnova da se jave na Natječaj jer smatraju da će moći ostvariti kako zadane poslove tako i stvoriti svakome ponaosob slobodno vrijeme za svakog člana njihovih obitelji.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Podijelite objavu: