Zlatarica zlatnija, plavka umiljatija

U zagrebačkom restoranu Mare Monti predstavljena vina vinarije Gašpar iz Umčana

Dario Gašpar, suvlasnik vinarije Gašpar iz Umčana nadomak Vrgorca zubarska je kliješta zamijenio motikom, pa umjesto da popravlja i vadi zube, on sadi lozu. Gašpari imaju 15 tisuća trsova od čega je najveći broj autohtonih sorata – zaboravljene zlatarice koju su revitalizirali, plavke i trnka, što je i okosnica Vinarije. Zagrebačkoj publici predstavio je vina Gašpar u restoranu Mare Monti gdje je s velikom strašću govorio o počecima i planovima

Vinari su posebno strastveni ljudi - znaju to svi koji su im se iole približili. A u Dariu Gašparu, suvlasniku i direktoru vinarije Gašpar iz Umčana, nadomak Vrgorca ljubav i strast prema vinogradima i vinu naprosto vrije – u njegovoj blizini itekako ih možete osjetiti. Toliko da je ostavio zubarsku profesiju i posvetio se vinogradima i vinu. Prije desetak godina odlučio je revitalizirati gotovo zaboravljenu autohtonu sortu zlataricu, plavku učiniti raskošnijom,  proizvesti vina iznimne kvalitete i ponuditi ih tržištu. Obiteljska vinarija Gašpar je u Umčanima, na rubovima krškog Vrgorskog polja. Svake godine, tijekom zime, kada naiđu velike vode i od polja naprave jezero, mnogi neupućeni se zabrinu, a Gašpari u njemu love ribu! Čudesno je to Vinogorje! Vinogorje Jezero. U Umčanima nema kuće koja nema čamac. Daruje i ribom i grožđem! Gašpari imaju 15 tisuća loza, godišnje proizvedu 12 tisuća boca, a konačni je cilj proizvodnja između 25 i 30 tisuća boca. Posvećeni su autohtonim soratama – zlatarici, plavki i trnku. „Ne poznajem sortu koja je zahtjevna kao zlatarica, ali ni vino koje je tako ugodno piti. Osjetljiva je na bolesti i sve nepovoljne vremenske utjecaje. Zato joj i posvećujemo najviše brige u vinogradima“, kaže Dario. Vinogradi i vino dio su obiteljske tradicije Gašpara još od 50-tih godina prošlog stoljeća. Grožđe su, poput drugih ovdašnjih vinogradara predavali lokalnoj vinariji „Vrgorka“ koja je proizvodila stolna vina. O vrhunskim vinima tada nije bilo riječi.

Vrijednost autohtonih sorti

Gašpari su na vrijeme shvatili da se od prodaje grožđa može preživjeti, ali ne i dobro živjeti. Kako je kazao Dario, valjalo se okrenuti vinarstvu, proizvodnji vrhunskih vina i to od autohtonih sorti. One su zbog svoje osjetljivosti na bolesti i količinski manjih uroda gotovo nestale u vrgorskom kraju. Zahvaljujući Gašaprima i nekolicini drugih vinara vraćaju se na velika vrata. „Stvorili smo dodatnu vrijednost pretvorbom sirovine u gotov proizvod, u vrhunsko vino. To je težak put, obrt novca je spor, ali je napredak vidljiv“, kaže Dario. Autohtone sorte čine 80 posto njihove proizvodnje – zlatarica vrgorska, plavka i trnak. „Autohtone sorte budućnost su vinarstva Dalmacije, pogotovo ako se zna da je ova regija rasadnik velikog broja sorti“, kaže Dario.

Kušali smo uistinu izvrsna vina - Zlataricu 2019, Zlataricu 2018., nakon kojih su uslijedile plavke – Plavka 2018. i Plavka 2017. Svježina i mineralnost zlatarica rezultat su motike, kaže Dario, a Plavka 2017. I Plavka 2018. bit će puno umiljatije za godinu, dvije. U svakom slučaju, izvrsna vina. Večer je završila crnom kupažom merlota i plavke iz 2017. te slasnim Vergolasom  2016. Ukusne zalogaje koji su se izvrsno sljubljivali s vinima priredile su djelatnice  s voditeljicom restorana Mare Monti Irinom Kliček.

Ništa bez motike!

Premda Gašpari generacijama uzgajaju lozu, Darijev profesionalni put prije dvadeset godina krenuo je u posve drugom smjeru. Završio je studij stomatologije, a nakon deset godina provedenih u Zagrebu odlučio se vratiti u svoje Umčane i zubarska kliješta zamijeniti motikom. Većinu poslova u vinogradu rade Dario i brat mu Boris, pogotovo rezidbu o kojoj uvelike ovisi kvaliteta grožđa, a onda i vina. Herbicide ne koriste, glavna alatka u vinogradu je motika, a protiv suše se bore otkopavanjem trsova svake treće godine, čime usmjeravaju korijenski sustav loze u dubinu. Na taj način nepovoljni klimatski uvjeti minimalno utječu na lozu. Ljeti sa sličnom namjerom zafrezavaju i potkopavaju trsove. „Na našem području ima dosta podzemnih voda, zemlja je ilovača i u najgorim sušama. Zatvorite li se vlaga na vrijeme, biljke imaju dovoljno zaliha vode“, pojasnio je Dario. Zahvaljujući poduzetim mjerama grožđe je iznimne kvalitete, a onda, do vrhunskih vina ostaje, kako je kazao Dario, malo igre u podrumu. Braća Gašpar generacija su mladih vinara, ali su već pokazali da znaju proizvesti vrhunska vina. Njihova vina od zlatarice vrgorske i plavke među boljim su dalmatinskim vinima, što su potvrdile i javnost i struka. Uz autohtone sorte imaju nešto cabernet sauvignona i merlota.

Klonske selekcije zlatarice vrgorske i trnka

Dario je začetnik suradnje Grada Vrgorca i Agronomskog fakulteta u Zagrebu o evaluaciji sorte zlatarice vrgorske i trnka. Petogodišnjim znanstvenim projektom, vrijednim 700 tisuća kuna, planira se provedba klonske selekcije sorti. Cilj je kvalitetna produkcija ovih sorti kroz proizvodnju sadnog materijala i spoznaje o njihovim vinogradarskim i enološkim karakteristikama. Provedba postupka je u dvije faze - prvo se izdvajaju najkvalitetniji zdravi genotipovi sorti trnka i zlatarice vrgorske, podižu se matični nasad za proizvodnju certificiranoga sadnog materijala, a potom nastavak individualne klonske selekcije i izdvajanje klonova te podizanje matičnjaka. Plavka je, tvrdi Dario, izuzetno otporna sorta, prilagodljiva za sve vrste tla, druga crna sorta u Dalmaciji. Mnogi njezinu veliku rodnost smatraju manom, a Dario je to iskoristio kao prednost. „Pravilnim gnojidbom, rezidbom,  vinifikacijom i drugim potrebnim mjerama proizvodimo vina koja mogu doživjeti i arhivska izdanja. A trnak je među potencijalnijim crnim sortama ne samo Dalmacije i Hrvatske, već cijele regije“, tvrdi Dario dodavši kako njihov trnak, od kojeg puno očekuju, tek ove godine dolazi u puni rod.

Ana ROGAČ